sindroma. Zaključak: Pad smrtnosti sigurno je rezultat uspješnog liječenja i učinkovite prevencije. Visoke stope smrtnosti u vrijeme Domovinskog rata mogu se objasniti kroničnim stresom kojem su bili izloženi građani grada Zagreba, posebno

bolesnika čemu će sigurno pridonjeti i uvođenje novih oralnih antikoagulanasa u širu uporabu. stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i procijeniti trendove u posljednjih četvrt stoljeća pomoću regresijske analize.

% CI 3,1 do 1,9) kod muškaraca i 3,5 % (95 % CI 4,1 do 2,8) kod žena. Kod ishemijskih bolesti srca, nakon umjetnog povišenja stope smrtnosti početkom devedesetih (zbog promjena u šifriranju aterosklerotske bolesti srca) vidljiv je ravnomjerni pad, kako u

) vidljiv je ravnomjerni pad, kako u muškaraca (APC = 1,1 %, 95 % CI 1,4 do 0,7), tako i u žena (APC = 1,3 %, 95 % CI 1,7 do 0,8). Stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti padaju od kraja devedesetih i kod muškaraca (APC = 3,2 %, 95 % CI 3,8 do 2,6) i kod žena (APC

programima javnog zdravstva mogu značajno smanjiti broj oboljelih i umrlih od raka vrata maternice. stope smrtnosti i stope novooboljelih od raka vrata maternice u Europi imaju Srbija, Crna Gora, Albanija, Makedonija, Bosna i

u Europi imaju Srbija, Crna Gora, Albanija, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, i Rumunjska. U tim zemljama se stope smrtnosti kreću oko 10 umrlih žena na 100 000 žena, a stopa novooboljelih se kreće od 20 do 25 novooboljelih žena na 100.000 žena.

zadnjih deset godina u Hrvatskoj. Usporedno s drugim europskim zemljama, zemlje Istočne Europe imaju uglavnom više stope smrtnosti , a zemlje Zapadne i Južne (mediteranske) Europe imaju znatno niže stope smrtnosti od Hrvatske sa stalnim trendom

Istočne Europe imaju uglavnom više stope smrtnosti, a zemlje Zapadne i Južne (mediteranske) Europe imaju znatno niže stope smrtnosti od Hrvatske sa stalnim trendom smanjenja. Diljem svijeta ulažu se znatni napori u liječenje i prevenciju, a rezultati

i socijalne posljedice. Očekuje se pojava toplinskih udara i u Hrvatskoj, tako da se može očekivati i porast stope smrtnosti . Pravovremene preventivne mjere mogu smanjiti broj umrlih od vrućina, što znači da Hrvatska mora biti spremna

i Zapadno Europskih zemalja, ali ne opadaju tako brzo ili rastu u zemljama Centralne i Istočne Europe. Iako u EU opadaju stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, raste broj muškaraca i žena koji žive s tim bolestima. Ovaj paradoks je u vezi s dužim

stopama smrtnosti od KOPB, Hrvatska je ranije bila pri vrhu vrijednosti za EU, a sada se nalazi u sredini (slika 1). Stope smrtnosti od astme nalaze se u donjoj trećini europskih država (slika2).

smrtnosti (782,4 / 100.000) - u zemljama Zapadne i Južne (mediteranske) Europe imaju znatno niže, i dvostruko niže, stope smrtnosti od Hrvatske, sa stalnim trendom smanjenja (Italija 179 / 100.000).

su muški (71.2 % u 2000., 61.5 u 2001., 59.0 u 2002., 59.3 u 2003., 60.7 u 2004.). Kretanje nestandardizirane specifične stope smrtnosti od ozljeda ukazuje na trend stagnacije (60.1 / 100 000 stanovnika u 2000., 61.2 u 2001., 56.3 stanovnika u 2002., 55.6 u

i spolu, kao apsolutni brojevi, udjeli i nestandardizirane specifične stope na 100 000 stanovnika. Dobno specifične stope smrtnosti od ozljeda, otrovanja i ostalih vanjskih uzroka (S00-T98, MKB-10) izračunate su na stanovništvo

36,1 %, bolesti srca i krvnih žila, 28,9 %, nasilne smrti, 13,7 %, te bolesti probavnog sustava, 6,6 %. Standardizirane stope smrtnosti od zloćudnih novotvorina, kardiovaskularnih bolesti i nasilnih smrti su više za muški nego za ženski spol. Ishemične